Pravni status žena u patrijarhalnim kućnim zadrugama na Balkanu i u Podunavlju (Ugarskoj i Hrvatskoj)
Iako naizgled položaj žena u balkanskim zemljama i u Kraljevini Ugarskoj nema zajedničkih točaka, u stvarnosti je međusobni utjecaj itekako vidljiv. Kada je 1844. usvojen Srpski građanski zakonik, njegova autora, novosadskog odvjetnika i senatora Jovana Hadžića kritizirali su zbog toga, što je u vel...
Elmentve itt :
| Szerző: | |
|---|---|
| Dokumentumtípus: | Cikk |
| Megjelent: |
2026
|
| Sorozat: | Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru
33 No. 1 |
| Tárgyszavak: | |
| doi: | 10.47960/2637-2495.2025.33.51 |
| mtmt: | 37095048 |
| Online Access: | http://publicatio.bibl.u-szeged.hu/40016 |
| Tartalmi kivonat: | Iako naizgled položaj žena u balkanskim zemljama i u Kraljevini Ugarskoj nema zajedničkih točaka, u stvarnosti je međusobni utjecaj itekako vidljiv. Kada je 1844. usvojen Srpski građanski zakonik, njegova autora, novosadskog odvjetnika i senatora Jovana Hadžića kritizirali su zbog toga, što je u velikoj mjeri preuzeo odredbe iz Austrijskog građanskog zakonika, iz pravnog sustava koji se bitno razlikovao od pravnih i društvenih odnosa i tradicije u Srbiji toga vremena. Ipak taj je zakon ostao na snazi do 1945., kada ga je ukinuo novi režim u socijalističkoj Jugoslaviji. Značajan dio zamjerki odnosio se na diskriminatorne odredbe koje se tiču žena, a koje su bile oprečne zakonskim normama u Habsburškoj Monarhiji. Posebno je nepovoljan bio pravni položaj udatih žena u Srbiji. Na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji dugo je bio na snazi zakonik običajnog prava nazvan Kanun Leke Dukađinija (Kanuni i Lekë Dukagjinit), koji je ženama davao još manje prava. U Bosni i Hercegovini su vjerski pravni sustavi (katolički, pravoslavni, šerijatski) regulirali obiteljske i imovinskopravne odnose. Za sve balkanske zemlje bio je karakterističan patrijarhat, zajedničko vlasništvo nad imovinom, obrana od neprijateljskih ugroza i solidarnost. Te tradicionalne vrijednosti su sa sobom u Kraljevinu Ugarsku donijeli oni južni Slaveni koji su pobjegli sa svojih ognjišta. Premda su u novoj domovini bili lojalni građani koji su poštovali zakone, ipak su unutar svojih zajednica očuvali raniji način života u zadruzi, po kojoj su bili prepoznatljivi u Hrvatskoj i Slavonije te Ugarskoj. U ovom radu analiziramo zakonima i običajima propisana prava i obveze žena i pokušavamo odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri su njihove norme utjecale na sveukupni pravni položaj žena u balkanskim zemljama, odnosno u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji te Kraljevini Ugarskoj. Ključne riječi: Srpski građanski zakonik iz 1844. godine, Kanuni i Lekë Dukagjinit (KLD), Dalmatini-Bunjevci u Podunavlju, prava i obveze žena, zadruga |
|---|---|
| Terjedelem/Fizikai jellemzők: | 25 51-75 |
| ISSN: | 2303-7415 |